« Kouwònman Soulouk » (Justin Bouzon)

Yon ekstrè nan Etudes historiques sur la présidence de Faustin Soulouque (1894). Bouzon te wè Soulouk menm jan ak ansyen patizan Bwaye yo nan sena a. Soulouk yo te konsidere kòm yon solda nwa byen modès, ki te oze kareman reklame tit « anperè » Desalin  nan.

Soulouk te tounen nan kanpay lès la prèske anba yon defèt. Le 6 me 1849, li te tounen nan kapital la an gayan, ak bri kanno, son klòch ak retay sa ki te rete nan lame li a. Menm si kanpay lès la pat bay rezilta yo te ap tann yo, li te sèvi pou bay pouvwa yon diktatè plis fòs, yon pouvwa egoyis mesken an yo te mete nan tèt peyi a. Daprè konstitisyon an, Soulouk te prezidan avi. Kòm li te benefisye tout privilèj yon monak, li te vle gen tit la kounye a.

Soulouk te konprann pouvwa yon sèl jan: li pa te sèlman bezwen kontwole li. Li te vle sèl mèt tèt li. Menm nan jou ki te pi mal yo nan lane 1847 ak 1848, te gen gason nan Sena ak Chanm depite a ki te fè tande vwa yo ak kouraj. Soulouk pa ta pral kanpe ap gade repwòch sa yo, li pa ta pral chita tande koze. Nan yon repiblik se responsablite reprezantan pèp la pou defann enterè pèp la.

Nan 24 è, peyi a te chanje rejim, li te dòmi repiblik, nan demen li te reveye monachi. Soulouk te pwofite yon sitiyasyon ki te fè pèp la pè anpil. Pyès vwa pa te leve pou kanpe anfas tirani sa a ki te ap grandi san rete.

Lè sena a te parèt pou enfòme li de nominasyon li an kòm anperè, se te yon pyès teyat ki komik anpil. Te gen yon kouwòn sou tèt nouvo souvren an, men li te fèt an papye yon fèy lò te kouvri li. Yo pa te gen tan fè youn an metal pou li.